WOSM

Kao rezultat svjetske konferencije održane 1920. tokom prvog Jamboreeja u mjestu Olympia, London, lideri su se složili da se osnuje Međunarodni Biro/Ured Boy Skauta (Boy Scouts International Bureau – BSIB). Kancelarija je smještena u ulici Buckingham Palace Road, London, a tadašnji načelnik za međunarodnu saradnju Boy Skauta Ujedinjenog Kraljevstva, Hubert S. Martin je postavljen za Počasnog Direktora.

Prvi zadatak biroa bio je koordinacija rasprava i priprema druge svjetske konferencije u Parizu 1922. godine. Na konferenciji u Parizu, Međunarodna konferencija Boy Skauta, njen odbor i Međunarodni Ured Boy Skauta su osnovani od strane osnivačkih članica organizacije.

1961. godine, Međunarodna konferencija je rekonstruisala organizaciju predstavljajući naziv Svjetska organizacija Izviđačkog Pokreta (World organisation of the Scout Movement – WOSM). Međunarodna konferencija postaje WOSMova Svjetska Skautska Konferencija (World Scout Conference – WSC), njen Međunarodni odbor postaje Svjetski Skautski Odbor (World Scout Comitee), a Međunarodni biro postaje WOSMov Svjetski Skautski Biro (World Scout Bureau – WSB).

Svjetski Skautski Odbor je izvršno tijelo Svjetske Skautske Konferencije, sastavljeno od izabranih volontera. Odbor predstavlja Konferenciju između sastanaka cjelokupne Konferencije i odgovoran je za implementaciju odluka Konferencije.

Odbor se sastaje dva puta godišnje, obično u Ženevi. Njihov Upravni odbor, koji čine predsjednik, dva potpredsjednika, savjetnik za mlade i generalni sekretar, sastaju se po potrebi.

Odbor se sastoji od 15 članova. 12 – svaki iz druge države, se biraju za trogodišnji mandat od strane Svjetske Skautske Konferencije. Članovi, izabrani bez obzira na nacionalnost, predstavljaju interese pokreta u cjelini a ne onih u svojoj zemlji. Generalni sekretar, blagajnik WOSM-a i predstavnik članova odbora Svjetske Skautske Fondacije su članovi Odbora već po svojoj dužnosti.

Predsjednici regionalnih skautskih odbora učestvuju na sastancima Odbora u konsultativnom kapacitetu.

U prvim godinama razvoja Izviđačkog Pokreta širom svijeta, praksa osnivača, Robert Baden-Powell-a, bila je dodjeljivanje Srebrnog vuka – nacionalne britanske nagrade – izviđačima iz bilo koje zemlje koji su uradili izuzetno vrijedan rad za Pokret.

Nagrada je, naravno, bila visoko cijenjena, ali je počelo da se shvata da je nagrada Srebrni vuk bila Britanska, iako ju je izdao Glavni izviđač svijeta.

Shodno tome, Međunarodni Odbor je 1924. godine odlučio da zatraži od Baden-Powell-a da razmotri ideju posebne nagrade koja bi mogla biti ponuđena u njihovo ime “koja će biti dodijeljena po preporuci Međunarodnog Odbora za izvanredne međunarodne usluge za Izviđački Pokret “.

1932. ponovo je otvoreno pitanje i poslije daljih konsultacija sa Međunarodnim Odborom odlučeno je u junu 1934. da se osnuje nagrada Bronzani vuk.

Kao što samo ime kaže, dekoracija je vuk u bronzi i nosi se oko vrata na zelenoj traci sa žutim ivicama. Bronza je namijerno odabrana u odnosu na “plemenite” metale kako bi naglasili duh jednostavnosti Pokreta. Smatralo se da bi najviša nagrada u Pokretu trebalo da se sastoji od nečega što nema gotovo nikakvu unutrašnju vrijednost. Nagrada je bila – i ostala je od tada – jedina koja postoji na svjetskom nivou.

Na devetoj međunarodnoj konferenciji (Hag, august 1937.), Baden-Powell, koji je nosio bronzanog vuka, dodijelio ga je još trojici u ime Međunarodnog Odbora: Walter de Bonstetten (Švicarska), za osnivanje i nadgledanje internacionalnog izviđačkog centra u Kanderstegu; Hubert S. Martin (Velika Britanija), zbog svog neumornog rada kao direktor Međunarodnog Biroa od 1920. godine; i John S. Wilson (Velika Britanija), za svoj rad kao šef kampa u Gilwell Parku od 1923. godine u promovisanju međunarodnog razumijevanja izviđaštva.

U narednih dvadeset godina dodijeljeno je samo još 14 priznanja, od kojih je šest u 50. godini jubileja (1957.). Ovo je u skladu sa politikom Međunarodnog Odbora da se nagrada može dodijeliti samo za “izvanredne međunarodne usluge” i sa njihovom ranijom odlukom da se u bilo kom jednom dvogodišnjem razdoblju obično ne dodjeljuju više od dvije nagrade. Međutim, ova odluka je donijeta kada je snaga izviđača širom svijeta bila mnogo manja nego danas.

Danas je Bronzani vuk i dalje jedina nagrada Svjetskog Izviđačkog Odbora – nasljednika Međunarodnog Odbora i dodjeljuje se samo u priznanju izvanrednih usluga od strane pojedinca Svjetskom Izviđačkom Pokretu.

Do danas, dodijeljeno je manje od 400 nagrada.

Svjetski Skautski Biro ima sjedište u Ženevi, Švicarska, i ima kancelarije u 6 regionalnih odjeljenja:

Svjetski Skautski Biro (WSB) je sekretarijat koji izvršava uputstva Svjetske Skautske Konferencije i Svjetskog Skautskog Odbora. Biroom upravlja generalni sekretar, uz podršku tehničkog osoblja.

Osoblje Biroa pomaže Savezima da unaprijede i prošire izviđaštvo tako što obučavaju profesionalce i volontere, uspostavljaju finansijsku politiku i tehnike podizanja novca i pomažu u organizovanju nacionalnih resursa svake zemlje. Također, osoblje pomaže u organizaciji svjetskih događaja kao što je Svjetska Izviđačka Smotra (Jamboree), podržava regionalne događaje i ponaša se kao veza između Izviđačkog Pokreta i drugih međunarodnih organizacija.

Smješten u srcu Švicarskih Alpa, Kandersteg Međunarodni Izviđački Centar (KISC) je jedini priznati Svjetski Skautski Centar. Blizu prirode i daleko od svakodnevnih distrakcija, to je idealno mjesto za podići šator ispod zvjezdanog neba, penjati se na planine, plivati u alpskim jezerima i uživati u prelijepim zalascima sunca.

Centar sadrži kućice, brvnare i mjesta za kampovanje na prostoru od 17 hektara zemljišta. Otvoren je za izviđače tokom cijele godine. Više od 15 000 mladih ljudi iz više od 50 zemalja svijeta posjeti ovaj centar svake godine.

Amblem WOSMa i članska oznaka je Svjetski Skautski amblem koji je ljubičasti, okrugli logo sa krinom u centru, okružen užetom svezanim ambulantnim čvorom.